
Pročitaj više

Pročitaj više

Pročitaj više

Pročitaj više

Pročitaj više

Mušičarenje je mnogo više od običnog hobija. Za one koji mu se istinski posvete, ono je način života, unutrašnji ritam i oblik ličnog hedonizma koji se ne mjeri luksuzom, već tišinom, znanjem i poštovanjem prema vodi.

Na kraju šetališta, blizu Ciglane i Vitanove bare, baš pored velike krivine na kojoj Dunav pravi virove koji satima mogu da vrte čamce neopreznih alasa, nalaze se Ledine. To je livada na kojoj se svake sunčane nedjelje održava turnir u malom fudbalu i na kojoj svakog drugog dana, vedrog i oblačnog, musavi derani iz okolnih sokaka tjeraju loptu dan i noć.

Iako je nakon završenog Ekonomskog fakulteta i zaposlenja u Ministarstvu finansija 2009. godine imao siguran profesionalni put, brzo je shvatio da mu je gluma životna ljubav i poziv, pa je upisao i uspješno završio Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Brodić „Grom“ usidren na savskom keju u Gradišci već decenijama ima jednog stanovnika. Zub vremena, oluje i nemirna voda ostavili su traga na plovilu koje je i dom i mjesto za odmor najpoznatijem gradiškom alasu.

Nasljeđe, tradicija, priroda, autentična domaća trpeza, uživanje i domaćinsko gostoprimstvo prvi su sinonimi za selo, odnosno za sredine iz kojih su korijeni većine stanovnika brdovitog Balkana, ali i čarobna mjesta koja su iz dana u dan sve praznija.

Ovogodišnja objava oskarovskih nominacija donijela je kombinaciju rekorda, očekivane dominacije favorita i niza iznenađenja koja su listu nominovanih pretvorila u mali filmski triler. Posebno su odjeknuli neočekivani izostanci u glumačkim kategorijama, ali i poneke odluke koje su djelovale više strateški nego umjetnički.

Samo oni upućeni u domaću muzičku scenu znali su kakav gitarski virtuoz živi i radi u Republici Srpskoj. Nedavno je to saznao cijeli svijet kada je, u izboru američkog magazina „Guitar world“, Igor Paspalj iz Prijedora proglašen najboljim gitaristom 2020. godine u kategoriji električne gitare.

Pariz nije grad koji voli objašnjavanja. Naročito za stolom. Ovdje se ne jede da bi se jelo, nego da bi se bilo prisutno. Ako želiš da te konobar pogleda kao lokalca, postoje neka nepisana pravila. Nisu stroga. Ali jesu važna.

Na pola puta između Aljmaša i Erduta nalazi se Dalj Planina, lesno uzvišenje dugo desetak kilometara. Na sredini tog pravca, u blizini tačke sa koje se vide dva Dunava, nalazi se kuća „na sprat“, sa dva balkona, a niže kuće, u dva reda, prema cesti jure goropadni voćnjak i mirisni vinograd. Pored kuće je garaža u kojoj deda čuva alat i pecarošku opremu, a pored garaže je podrum u kojem se hlade i od sunca čuvaju ajvari, pekmezi i vino.

Najtraženija domaća mesna delicija je pršut. Tajna ovog gastronomskog specijaliteta je u bogatoj aromi, intenzivnoj boji i čvršćoj ali i sočnoj, lagano slanoj teksturi. Jedan je od nezaobilaznih amblema tradicionalne hercegovačke trpeze. Hercegovački pršut je nastao sušenjem svinjske butke na dimu i buri. Zbog svog specifičnog ukusa i neobičnog načina dobijanja smatra se jednim od najoriginalnijih proizvoda hercegovačke kuhinje, a samim tim je postao nezaobilazan dio turističke i ugostiteljske ponude.

Destilerija „Paljanka“ je porodična destilerija koja se fokusira na tradicionalnu proizvodnju voćnih rakija koristeći kvalitetno domaće voće i tradicionalne metode u kombinaciji sa savremenom tehnologijom za postizanje stabilnog i bogatog ukusa.

U vremenu kada su i najudaljeniji krajevi planete obilježeni redovima za fotografisanje i algoritamski popularnim lokacijama, prava avantura postaje rijetka valuta. Ipak, još postoje mjesta gdje tišina nije luksuz, gdje pejzaži nisu kulisa za društvene mreže, već prostor za lično iskustvo.

Postoje mjesta na kojima telefon ne gubi signal, već smisao. Ne zato što nema mreže, nego zato što ti ona više ne treba. U Bosni i Hercegovini još uvijek postoje zone u kojima vrijeme ide sporije, a dan traje onoliko koliko traje svjetlo.

U svijetu u kojem je avantura često svedena na fotografiju s vidikovca i kratki nalet adrenalina, postoje iskustva koja idu mnogo dalje. To nisu putovanja koja se biraju zbog komfora, niti doživljaji koji se mogu ponoviti bez ozbiljne pripreme. Ovo su avanture koje traže fizičku snagu, mentalnu stabilnost i spremnost da se izađe iz zone sigurnog i poznatog.

Safari u Africi ne mora značiti kolone džipova, rezervacije mjesecima unaprijed i osjećaj da prirodu dijelite sa desetinama drugih posjetilaca. Daleko od najrazvikanijih ruta postoje parkovi i rezervati u kojima divljina i dalje diktira ritam, a čovjek ostaje tek tihi posmatrač.

Paraglajding je jedan od rijetkih sportova koji čovjeku daje istinski osjećaj slobode. Bez motora, bez buke, samo vjetar, krilo i pogled koji se ne zaboravlja. Upravo zato mnoge privlači brzo — ali brzina ulaska u ovaj sport često je i izvor najčešćih grešaka.

Usred Atlantskog okeana, tamo gdje se Evropa završava, a okean preuzima glavnu riječ, Azori nude jedno od najposebnijih ronilačkih iskustava na svijetu — susret s ražama u njihovom prirodnom okruženju. Bez akvarijuma, bez stakla, bez koreografije. Samo tišina dubine i spor, gotovo hipnotišući ples ovih elegantnih morskih bića.

Skijanje iz helikoptera (heli-ski) je ultimativni spoj luksuza i adrenalina — svaki spust je doživljaj, a pejzaži koje dobijete iz ptičje perspektive nisu za svakoga. Za sezonu 2025/26 donosimo ekskluzivni vodič kroz najatraktivnije heli-ski destinacije, te savjete kako uživati u ovom hedonističkom sportu.

Ljubljana se najbolje razumije ujutro. Ne rano, nego taman toliko da grad još nema potrebu da se dokazuje. Subota je idealna. Nema žurbe, nema plana, samo lagano kretanje prema rijeci.

Postoji trenutak na putovanju kada shvatiš da ti plan više smeta nego što pomaže. Ne znaš tačno kada ćeš stići, gdje ćeš prespavati sutra i šta je „sljedeće na listi“. I odjednom - odmaraš se.

Postoje gradovi koji vas ne osvoje odmah. Ne nude razglednice koje vrište, nemaju redove ispred „must-see“ atrakcija i rijetko se nalaze na listama najpoželjnijih destinacija. Upravo zato su posebni. Oni se ne nameću na prvu, već vas osvajaju polako, tiho, gotovo nenametljivo, kao dobra knjiga kojoj se stalno vraćate.

Kada spojite Atlantik i Sredozemlje, more i kopno, sunce i jake okeanske kiše, te običaje i život ljudi sa Pirinijeskog poluostrva dobijete miks maksimalnog uživanja. Portugal, pomorska zemlja sa bogatom istorijom, tradicijom i ponosnim narodom, pravo su otkrovenje za većinu ljudi koji po prvi put dođu u ovaj dio svijeta. Za Balkance pogotovo.

Hedonizam na filmu često se pogrešno poistovjećuje s pretjerivanjem i padom. Ipak, najzanimljiviji filmski hedonisti nisu oni koji sagorijevaju u višku, već likovi koji znaju kako da uživaju, u hrani, piću, estetici, razgovoru i samom trenutku. Njihov hedonizam nije bijeg od stvarnosti, već svjesni izbor životnog stila.

Ko god je iole upoznat sa modnom industrijom na našim prostorima, zasigurno zna za ime ASHOK MURTY. On je školovani arhitekta, koji se igrom slučaja upustio u modnu industriju i postao itekako priznat u svojoj oblasti djelovanja.

Kaiš je sitnica koja, paradoksalno, često odlučuje da li kombinacija izgleda zaokruženo ili potpuno promašeno. Upravo zato što se doživljava kao sporedan detalj, s njim se najčešće i griješi. Dobar kaiš ne traži pažnju, ali je zaslužuje. On povezuje gornji i donji dio kombinacije i često je razlika između „dobro obučen“ i „nešto ne štima“. Uz malo pažnje i poštovanje osnovnih pravila, kaiš prestaje biti problem, i postaje saveznik stila.

Dobar stil ne zavisi od brendova, već od izbora. Većina grešaka u oblačenju ne dolazi zbog nedostatka novca, nego zbog loše kombinacije, pogrešne veličine i nepoznavanja osnova. Ovo su praktična pravila koja vrijede u gotovo svakoj situaciji.

Legendarni italijanski modni dizajner Valentino Garavani, poznat jednostavno kao Valentino, preminuo je danas u 93. godini u svojoj rezidenciji u Rimu, okružen najbližima. Njegova smrt označava kraj jedne epohe u svijetu visoke mode i ostavlja neizbrisiv trag u istoriji estetike, elegancije i luksuza.

U svijetu u kojem se trendovi mijenjaju iz sedmice u sedmicu, sve je više ljudi koji biraju — mir. Mir u garderobi, mir u stilu, mir u tome da ne jure za svakom novom bojom, krojem ili mikro-trendom s društvenih mreža. To nije minimalizam kao stroga estetika — to je pročišćeni stil. Stil koji diše. Stil nije ono što kupiš — to je ono što zadržiš. Nije pitanje „šta je u trendu“, već „šta tebi donosi lakoću“. A prava elegancija nikad nije bila komplikovana.

CIM Forum – Festival kreativnih industrija i medija, ulazi u svoju jubilarnu, petu godinu postojanja. Od 28. do 31. maja 2026. godine, Kotor će ponovo biti regionalni centar susreta kreativnih industrija, medija, kulture i inovacija, okupljajući profesionalce iz Crne Gore, regiona i Evrope.