Mediči u duksericama: Kako nova generacija mijenja pravila davanja i šta traži zauzvrat
Život
Pročitaj više
Zmaj iz hercegovačkih pećina: Životinja koja godinama može bez hrane
Život
Pročitaj više
Deset boja, deset trenutaka koje nosimo u glavi
Život
Pročitaj više
Najbolja evropska mjesta za vikend: Gradovi koji ne traže više od dva dana
Putovanja
Pročitaj više
Najživopisniji svjetski karnevali: Kad boja postane oružje
Život
Pročitaj više
So: Jedini kamen koji čovjek jede
Gastro
Pročitaj više
Prozor u pakao: Mjesta gdje gasovi tope opremu, a ljudi se ipak vraćaju
Avantura
Pročitaj više
Popularno
Kako je čovjek izgubio sposobnost da ne radi ništa
Film koji je umalo uništio Holivud: Kako je "Kleopatra" postala najskuplji promašaj u istoriji kinematografije
Miloš Biković za HEDONIST: Uživam u procesu razmišljanja, mirisu borovine i moru
Kako su Zagor i Tex nadživjeli svoje vrijeme: Dinosaurusi koji nisu morali da mutiraju
Tijana Bošković za HEDONIST: Uvijek koristim priliku da kažem ko sam i odakle sam
Kada je 3. maja 2026. u istanbulskoj Ulker Areni ispalila 33. poen u finalu Lige šampiona, Tijana Bošković je zapravo završavala posao koji je pratila godinama. Vakifbank je pobijedio Ezačibaši 3:1, osvojio rekordnu, sedmu evropsku titulu, a ona je uz prvi trofej u Ligi šampiona ponijela i nagrade za najkorisniju igračicu i najboljeg korektora Finalnog turnira. Pobijeđeni je bio klub u kojem je provela deset godina, a taj detalj utakmici je davao dodatnu težinu.
Zagonetka koju Italija ne može da riješi: Zašto Balkan voli Dilana Doga više od ostatka svijeta
Dok je ovog septembra cijela Italija slavila četrdeseti rođendan Dilana Doga - specijalnim izdanjima, pozorišnom predstavom, "Horor noćima" u knjižarama od Milana do Palerma - niko od tamošnjih komentatora nije se pozabavio jednim mnogo neobičnijim pitanjem: zašto se baš ovaj mršavi istraživač noćnih mora iz Londona, rođen u glavi jednog italijanskog scenariste, odomaćio na Balkanu kao gotovo nigdje drugo na planeti izvan same Italije?
Zašto skupljamo stvari koje nam više ne trebaju: Psihologija kolekcionarstva
U dnu fioke, u kutiji na tavanu ili na polici do koje se odavno ne diže pogled, gotovo svako od nas čuva nešto što više nema nikakvu funkciju. Stara razglednica koju niko neće ponovo pročitati. Igračka iz djetinjstva. Karta za koncert na koji smo otišli prije petnaest godina. Racionalan dio mozga zna da bi te stvari trebalo baciti ili pokloniti. A opet, iz nekog razloga koji rijetko umijemo da objasnimo, ostaju tu, godinama, ponekad decenijama.
Kada je fotografija postala dokaz da smo živjeli: Od porodičnog albuma do Instagrama
Postoji teški, kožom uvezani album koji se u svakoj starijoj porodičnoj kući nalazi na istoj polici - crno-bijele fotografije zalijepljene ćoškovima za kartonske stranice, po nekoliko slika za cijelu godinu, svaka pažljivo odabrana da predstavlja nešto vrijedno pamćenja: vjenčanje, rođenje, ljetovanje, prvi dan škole. Danas taj isti trenutak, taj isti dan na plaži, postoji u obliku tri stotine gotovo identičnih fotografija zaključanih u telefonu, od kojih većinu vlasnik nikada neće ponovo pogledati.
Studio 54: Klub koji je trajao 33 mjeseca, a legendu gradi već pola vijeka
Kada su Stiv Rubel i Ijan Šrejger 26. aprila 1977. godine otvorili vrata bivšeg pozorišta na Zapadnoj 54. ulici u Njujorku, malo ko je mogao pretpostaviti da će taj prostor za manje od godinu dana postati najpoznatija diskoteka na svijetu, a za nešto više od dvije i po godine - mjesto zatvoreno pod teretom federalne istrage.
Klub koji je izmislio fudbal i ostao u sedmom rangu
Klub koji je napisao prva pravila fudbala na svijetu danas se sastaje u pabu. Ne u metafori, nego bukvalno - sjedište Šefild FC-a je Coach and Horses, obična gostionica u mjestu Dronfild, a klub trenutno igra u sedmom rangu engleskog fudbala, pred tribinama na kojima rijetko sjedi više od nekoliko stotina ljudi.
Jezero na Zemlji i Jezero na Marsu: Mjesto koje je NASA učinila poznatim
Da li je na Marsu, u krateru Jezero, u davnoj prošlosti bilo života? U malom idiličnom mjestu Jezero, u Republici Srpskoj, a na planeti Zemlji dakle, naravno, ne znaju odgovor na ovo pitanje. O tome će naučnici. Ali, stanovnici Jezera vjeruju da će im upravo imenjak sa daleke planete otvoriti vrata ljepše i srećnije budućnosti.
Savino Divinčenco: Od perača sudova do kuvara kojeg traži cijela Korzika
Savino Divinčenco je sa dvadeset godina napustio Barletu, svoj rodni grad u italijanskoj pokrajini Pulja, sa jednim jedinim planom: da ode bilo gdje, i da radi bilo šta. Nije imao diplomu kuvara, nije imao ni jasnu ideju šta traži - samo osjećaj da posao u tekstilnoj fabrici, kojim se dotad bavio, nije ono što želi da radi do kraja života.
Zašto jedemo ljuto: Šta se zapravo događa u tijelu kada jedemo čili
Prvi zalogaj je uvijek isti scenario: usta gore, oči suze, nos počinje da curi, a mozak, potpuno ozbiljno, šalje signal da je usta u plamenu. Zanimljivo je da nijedan dio te reakcije nije laž u onom smislu u kojem bismo očekivali - mozak zaista vjeruje da gorite.
Steak: Šta zapravo čini savršen odrezak
Steak se često predstavlja kao jedno od najjednostavnijih jela za pripremu: kvalitetan komad govedine, so, visoka temperatura i nekoliko minuta pečenja. U praksi, međutim, upravo mali broj sastojaka ostavlja vrlo malo prostora za grešku. Kod steaka se ne može mnogo toga sakriti iza sosa, marinade ili složenog priloga. Kvalitet mesa, izbor komada i način pripreme direktno određuju rezultat.
Barovi bez alkohola: Industrija vrijedna milijarde dolara koja tek počinje
Dugo je važilo nepisano pravilo da bar bez alkohola postoji samo jedan mjesec godišnje - januar, kada dio svijeta pokušava da se iskupi za decembarske ekscese.
Grad u kojem se posao završava na vrhu planine: Bergen je proglašen najboljim mjestom za život u Evropi
Zamislite radni dan koji se ne završava povratkom kući u saobraćajnoj gužvi, već usponom na planinsku stazu s koje se vidi cijeli fjord, dok sunce još uvijek stoji visoko iznad vode iako je već prošlo pet popodne. To nije marketinška fantazija turističke agencije - to je svakodnevica u gradu koji je upravo proglašen najboljim mjestom za život u Evropi.
Most Mehmed paše Sokolovića: Mamac za dolazak turista u Višegrad
Na obalama modrozelene Drine, u Višegradu, nalazi se jedan od najvećih istorijskih i kulturnih spomenika regiona, nadaleko čuveni most Mehmed paše Sokolovića. Ćuprija, poznata po Andrićevom romanu i zadužbina velikog vezira, građena je u periodu od 1571. do 1577. godine, pod nadzorom tada najčuvenijeg turskog arhitekte Kodže Mimara Sinana.
Majami: Grad koji je progutao vlastitu prošlost
Godine 1896. na jugoistočnoj obali Floride nije postojao grad. Postojala je vrelina. Postojala je močvara, gusta i zelena, u kojoj su komarci vladali nemilosrdnije od bilo kog gradonačelnika koji će doći kasnije. Na tom komadu zemlje, između zaliva Biscayne i divljine Evergladesa, živjelo je nešto preko tri stotine ljudi. Toliko malo da bi ih danas jedna solidna zgrada na Brickellu mogla smjestiti u svoje stanove, sa liftom koji radi i pogledom na jahte.
Skrivena mjesta koja preporučuje Vanja Mišić: Od festivala do sela koje je oživjela stara škola
Malo je ljudi koji poznaju krajolike Republike Srpske iz onoliko različitih uglova koliko ih poznaje Vanja Mišić. Pjevačica i novinarka, banjalučkog porijekla, godinama je putem posla i muzike prolazila kroz predjele koje većina turista nikada ne stavi na svoju mapu - od festivalskih terena duboko u nacionalnim parkovima do sela u kojima je jedina javna zgrada nekada bila škola, a danas je centar za posjetioce.
Ovčiji brod: Most koji je stariji od višegradske ćuprije, a ostao je gotovo nepoznat
Preko takozvanog "Ovčijeg broda" na rijeci Zalomki prevođena su stada ovaca koja u proljeće idu iz niske Hercegovine u visoku Hercegovinu, prema Treskavici, Zelengori i Morinama na ispašu, a u jesen obrnuto.
Gradovi ispod gradova: Mjesta koja su istoriju sačuvala pod zemljom
Godine 1963. jedan čovjek u turskom gradu Derinkuyu je, renovirajući svoju kuću, srušio dio zida u podrumu i naišao na čudnu, uzanu prostoriju iza njega. Kada je nastavio da kopa, umjesto još jedne prostorije pronašao je tunel.
Gdje noć još izgleda onako kako je nekad izgledala svima
Više od trećine čovječanstva danas ne može golim okom vidjeti Mliječni put, čak ni po potpuno vedroj noći. Prema svjetskom atlasu svjetlosnog zagađenja, preko 80 odsto svjetske populacije živi pod nebom zasićenim vještačkom svjetlošću, a taj broj je još veći u Sjevernoj Americi i Evropi. Ono što je nekada bilo obična, svakodnevna pojava - traka zvijezda iznad glave, danas je postalo rijetkost za koju se putuje.
Istorija kravate: Od vojnog detalja do simbola stila
Kravata je jedan od rijetkih komada odjeće koji je promijenio gotovo sve, a ipak ostao prepoznatljiv. Četiri vijeka poslije svog pojavljivanja i dalje stoji na istom mjestu, između kragne i revera, samo što više ne govori ono što je govorila prije sto ili tri stotine godina.
Feručo Lamborgini: Farmer koji je odlučio da napravi bolji Ferari
Godina je 1963. Uspješan italijanski industrijalac, vlasnik fabrike traktora, dovezao se do Maranela u svom Ferariju 250 GT i pokucao na vrata samog Enca Ferarija. Nije došao da kupi novi automobil. Došao je da se požali - kvačilo na njegovom skupom sportskom autu neprestano je otkazivalo, a on je, kao čovjek koji je cijeli život pravio traktore, čak imao i konkretan prijedlog kako da se problem riješi.
Zašto je bijela košulja vječna ikona stila
Bijela košulja nikada nije bila elegantna zato što je bijela. Bila je elegantna zato što je bilo skoro nemoguće da ostane bijela - a čovjek koji je uspijevao da je takvom održi, dan za danom, dokazivao je time nešto mnogo vrednije od ukusa: da neko drugi za njega pere, štirka i pegla veš, i da sam nikada ne mora da radi posao dovoljno prljav da mu isprlja okovratnik.
La Marquise: Automobil koji je pobijedio jer se niko drugi nije pojavio
Sve je počelo od igračke u izlogu prodavnice u Parizu. Grof Žil-Alber de Dion, poznat u tadašnjem visokom društvu podjednako po dvobojima na koje je izazivao ljude koliko i po sklonosti prema damama, tražio je 1881. godine nagrade za jedan bal kada mu je pogled zapeo za model parne lokomotive, izrađen s toliko preciznosti da je odlučio da pronađe njene tvorce.
Gost u tuđoj šumi: Šetnja među planinskim gorilama
Čovjek nekoliko sati hoda kroz gustu, vlažnu šumu, penje se uz vulkanske padine, probija kroz vegetaciju gustu kao zid i pokušava da prati tragove životinja koje se kroz nju kreću mnogo lakše nego on. Nema zoološkog vrta, ograde ni stakla - samo blato do koljena, znoj koji se miješa sa jutarnjom vlagom, i rendžer koji povremeno diže ruku u znak da grupa zastane i oslušne.
Ronjenje u pećinama: Putovanje u svijet u koji sunce nikada ne ulazi
Većina ekstremnih sportova ostavlja neku marginu za grešku. Planinar se može vratiti stotinak metara ispod vrha. Surfera koji padne sa velikog talasa jet-ski čeka u blizini i izvlači ga iz vode. Pećinsko ronjenje ne nudi takvu drugu šansu. Zaplivate li dovoljno duboko u pogrešan prolaz, jedino što stoji između ronioca i toga da nikada ne bude pronađen jeste tanka nit koju je sam odmotao za sobom, i sopstvena disciplina da je slijedi nazad.
Raftin na Tari i Vrbasu: Magična avantura na vodi
Za sve ljubitelje adrenalina koji žele da iskuse divlje tokove rijeka i brzaka, Republika Srpska ima mnogo toga da ponudi. Rafting je posebno popularan na rijekama Tari i Vrbasu koje pružaju priliku za aktivan odmor u jedinstvenom prirodnom okruženju.
Talasi koji ne opraštaju: Gdje se surfing pretvara u igru sa smrću
Postoji trenutak, tik prije nego što surfer krene niz talas visok koliko petospratnica, kada mu jet-ski pušta uže i ostavlja ga samog na masi vode koja se kreće brzinom automobila na autoputu.
Surfovanje na vulkanskom pepelu: Adrenalin na obroncima Cerro Negra
Daryn Webb je 2004. godine stajao na vrhu Cerro Negra i tražio brži način da siđe. Već je probao dasku za surfovanje. Probao je i snoubord. Kada ni jedno ni drugo nije radilo kako je zamislio, po priči koja i danas kruži Leónom, pokušao je i sa vratima od frižidera.
Lovci na tornada: Zašto neki ljudi voze pravo prema oluji od koje svi drugi bježe
Na američkim Velikim prerijama postoji mala zajednica ljudi koja, kada meteorolozi izdaju upozorenje na tornado, ne traži sklonište. Naprotiv, oni pune rezervoare, provjeravaju radare i kreću prema mjestu gdje se priroda sprema da pokaže svoju najrazorniju moć. Njih ne pokreće želja za opasnošću, već fascinacija jednim od najspektakularnijih fenomena na Zemlji.
Put oko svijeta bez aviona – Da li je to još moguće?
Postoji trenutak na gotovo svakom aerodromu kada putovanje prestaje biti putovanje, a postaje puka logistika. Nekoliko sati nakon polijetanja izlazimo na drugom kraju svijeta, često bez jasnog osjećaja koliko smo zapravo daleko stigli. Vrijeme se mijenja, jezici postaju drugačiji, ali prostor između dvije tačke kao da nestaje.