

Sve je počelo 1935. godine. Te jeseni, u malu hercegovačku varoš stigla je ekipa njemačke filmske kuće UFA, tada najprestižnijeg evropskog pandana Hollywoodu. Snimali su Barona Ciganina, ekranizaciju Štrausove operete. Četiri mjeseca, četiri stotine konja, cijelo Trebinje kao statist.

Kiša u ovom filmu ne pada zato što je neko odlučio da bude atmosferično. Pada u gotovo svakoj sceni koja se odigrava napolju, sat za satom, dan za danom, dok grad koji nikada ne dobija ime trune pred kamerom kao meso ostavljeno na suncu.

Postavili smo isto pitanje deset različitih sagovornika, u deset različitih razgovora, u deset različitih raspoloženja: šta je za vas hedonizam? Očekivali smo nešto o šampanjcu, privatnim avionima, možda i po kojem skupom satu oko ruke. Umjesto toga, kad smo sve intervjue složili jedan pored drugog, izronilo je nešto mnogo neočekivanije. I, moramo priznati, mnogo ljepše.

Uživanje je onda kada se čovjek osjeća živim, dakle stanje koje mi daje osjećaj životi. Međutim, hedonizam se često vezuje za neka materijalna uživanja, za nešto što ima veze sa statusom, ali mislim da to nije ono što je na umu imao Sokratov učenik Aristip iz Kirene, koji je bio prvi teoretičar ovog pojma.

U prva dva dijela ovog serijala pratili smo put od gangstera Velike depresije, preko Hičkokovih trilera i pobune šezdesetih, do trenutka kada su Spilberg i Lukas otkrili da film može biti događaj veći od same priče, a Holivud osamdesetih tu ideju pretvorio u industrijski model. U ovom, završnom dijelu, dolazimo do decenije u kojoj je taj model eksplodirao u toliko pravaca da je gotovo nemoguće reći da je ijedan žanr "pobijedio" - sve do trenutka kada je jedan ipak uspio.

Biti direktor fotografije, kaže Manuel Alberto Claro, nije pitanje ličnog talenta koliko pitanje ravnoteže. "Možete biti sjajni, ali ako ne omogućite svojim saradnicima da briljiraju, projekat će biti loš", rekao je čileansko-danski umjetnik pred punom salom u Herceg Novom, drugog dana Montenegro Film Rendezvousa. "Ovdje se prije svega radi o usklađivanju različitih energija."

U prvom dijelu ovog serijala pratili smo kako je Holivud, od gangstera Velike depresije preko noira poslijeratnih godina, do Hičkokove psihološke igre sa publikom pedesetih, gradio sistem zabave kakav danas prepoznajemo. Ali taj sistem, ma koliko izgledao stabilan, nosio je u sebi klicu sopstvene promjene. Šezdesete su tu promjenu pokrenule - a sedamdesete i osamdesete pretvorile su je u nešto što će oblikovati sljedećih pola vijeka popularnog filma.

Šavnik nije mjesto koje umjetnost dočekuje kao gost koji će nakon nekoliko dana otići. Ovog avgusta ona je u njega stigla drugačije - na zidove, livade, brda i trgove, među rijeku, jutarnju maglu i ljude koji svakodnevni život ovog kraja poznaju mnogo bolje od festivalske publike. Četiri dana drugog izdanja Art festivala „Dva Sunca“ pokazala su kako savremena umjetnost izgleda kada joj se umjesto galerijskih zidova ponudi čitav jedan grad.

Prije nekoliko generacija, pitanje "da li je ovo organsko" jednostavno nije postojalo. Sva hrana je bila organska, jer nije ni postojao način da bude drugačije - nije bilo pesticida u tolikoj mjeri, ni vještačkih đubriva, ni intenzivne prerade koja danas prati većinu onoga što stavljamo u korpu. Riječ "organsko" postala je neophodna tek onda kada je sve ostalo prestalo to da bude.

Filmovi se mijenjaju zajedno sa publikom. Kada se pogleda istorija popularnog filma od tridesetih godina prošlog vijeka do danas, postaje jasno da se žanrovi ne smjenjuju slučajno. U vremenima krize publika traži bijeg, u nesigurnim periodima mračne priče, u tehnološkim revolucijama spektakl, a kada se promijeni način na koji ljudi gledaju filmove, mijenja se i ono što filmska industrija proizvodi.

Treće izdanje industrijskog programa Montenegro Film Rendezvous, koji organizuje Filmski centar Crne Gore, okupiće od 22. do 28. avgusta u Herceg Novom istaknute filmske autore, producente i predstavnike važnih evropskih filmskih institucija, fondova i profesionalnih mreža.

U vremenu kada su fudbaleri uglavnom bili poznati po onome što rade na terenu, George Best je počeo da privlači pažnju i kada utakmica završi. Imao je lice filmske zvijezde, frizuru nalik Beatlesima, nosio je uske krojene kostime, Chelsea čizme i odjeću koja je više pripadala londonskim klubovima nego fudbalskim svlačionicama.

Dick Solomon stoji nasred sobe i pokušava da riješi problem koji mu je, uprkos znanju o zakonima svemira, potpuno neshvatljiv: zašto mu koleginica Mary Albright jednostavno ne kaže da ga voli kada je, iz njegove perspektive, odgovor očigledan. Njegova logika tu nailazi na nešto što nijedna fizička teorija ne može objasniti - ljudsku nesigurnost, emocije i potrebu da se stvari ponekad ne izgovore onda kada su najjasnije.

Ono što je prije tri izdanja počelo kao trodnevni industrijski susret, preraslo je u sedmodnevni program - promjena koja govori o rastućem međunarodnom interesovanju za crnogorsku kinematografiju.

Tvrđava Kastel još jednom je postala mjesto na kojem se različiti muzički svjetovi susreću u istom ritmu. Tri festivalske noći, tri bine i hiljade ljudi svih generacija zaokružili su 14. izdanje Freshwave festivala, čija je ovogodišnja tema „Nexus“ dobila svoje puno značenje tek onda kada su se ugasila festivalska svjetla.

U vremenu u kojem odgovor na gotovo svako pitanje stiže za nekoliko sekundi, jedan stari nedjeljnik i dalje čuva nešto što digitalni svijet teško može da proizvede: osjećaj da iza svake stranice čeka malo otkriće. „Politikin Zabavnik“ odavno nije samo časopis za djecu i odrasle.

Postoje trenuci koje je gotovo nemoguće objasniti riječima. Hiljade ljudi stoje ispred bine. Svjetla se gase. Bas polako nestaje, ritam usporava, a iz zvučnika ostaju samo pojedinačni tonovi koji kao da lebde iznad mase. Ruke se podižu gotovo istovremeno, pogledi su usmjereni ka istom mjestu, a u vazduhu se osjeća neobično iščekivanje.

Zašto je čovjek koji je nadmudrio Kiklopa, osmislio Trojanskog konja i postao simbol istrajnosti zapravo jedan od najsloženijih i najmoralnodvosmislenih junaka svjetske književnosti? Odgovor krije sama „Odiseja“, ali i način na koji su je vijekovima tumačile različite civilizacije.

Tvrđava Kastel ovog ljeta ponovo će postati mjesto susreta vrhunske elektronske muzike, regionalnih koncertnih imena i festivalske publike iz cijelog regiona.