Gastro
Ola i Mladen, lovci na šumsko zlato
U šumu se ne ide uvijek po drva, gljive ili plodove. Ponekad se ide po nešto što se ne vidi, ne miriše dok ne sazri i što može stati na dlan, a vrijedi kao zlato. Mladen Kalamanda u šumu ide sa svojim najvažnijim saradnikom, Olom.
Istorija restorana: Kada smo prvi put sjeli za sto koji nije bio naš
Sto je bio dug, drven, i nije bio vaš. Pored vas je sjedio čovjek čije ime niste znali, mirisao je na konja i na blato sa druma, i jeo je iz iste posude kao i vi. Niko vas nije pitao šta biste voljeli za večeru. Jelo je bilo ono što je toga dana skuvano - servirano u podne, na klupi, u prostoriji punoj dima i tuđih glasova. To nije bila gostoljubivost. Bila je to logistika: putnici su morali da jedu, konji su morali da se odmore, a krčma pored druma je rješavala oba problema odjednom, bez pitanja ukusa.
Burger: Istorija sendviča koji niko nije izmislio, a svi su ga usavršili
Na Svjetskoj izložbi u Sent Luisu 1904. godine, među paviljonima koji su obećavali budućnost - automobile, električno svjetlo, ledeni čaj koji se prvi put servirao hladan - jedan štand je nudio nešto mnogo skromnije: mljeveno meso između dvije kriške hljeba. Niko od posjetilaca tada nije mogao naslutiti da će upravo taj skromni sendvič, ne automobili ni struja, postati jedan od najprepoznatljivijih simbola cijelog jednog vijeka koji je uslijedio.
Posljednja večera na Titanicu: Šta su putnici jeli nekoliko sati prije potonuća?
Uveče 14. aprila 1912. godine, dok je Titanic plovio mirnim vodama sjevernog Atlantika, gotovo niko od više od dvije hiljade putnika nije mogao naslutiti da će se nekoliko sati kasnije naći usred jedne od najvećih pomorskih tragedija u istoriji. U restoranima i salonima broda večera je tekla uobičajenim ritmom. Konobari su posluživali višeslojne menije, čaše su se punile vinom, orkestar je svirao, a putnici razgovarali o poslu, putovanjima i planovima po dolasku u Njujork.
Istorija kavijara: Kako je hrana siromaha postala najskuplji zalogaj na svijetu
Iako je danas gotovo nemoguće zamisliti gala večeru, luksuzni hotel ili privatnu jahtu bez male posude ispunjene sjajnim crnim ili zlatnim kuglicama koje vrijede više od mnogih satova ili umjetničkih slika, istorija kavijara nije priča o aristokratiji.
Kako je šampanjac postao piće za proslave
Tačno u ponoć kazaljke se poklope, odbrojavanje se završi, a nekoliko trenutaka kasnije začuje se zvuk koji je postao univerzalni simbol slavlja. Čep uz prasak napušta bocu, sitni mjehurići ispune čaše, ljudi nazdravljaju, grle se i požele jedni drugima sreću. Bilo da je riječ o Novoj godini, vjenčanju, osvajanju svjetskog prvenstva ili velikom poslovnom uspjehu, gotovo da ne postoji važna proslava na kojoj se ne otvara šampanjac.
Hrana koja dijeli svijet: Delicije koje jedni obožavaju, a drugi ne mogu ni pogledati
Miris svježe pečenog hljeba gotovo svi doživljavaju kao nešto prijatno. Komad dobre čokolade rijetko će izazvati raspravu, a pizza je vjerovatno jedno od rijetkih jela oko kojeg se slažu gotovo svi kontinenti. Ali postoje i namirnice koje imaju potpuno drugačiju sudbinu.
Hercegovačke delicije: Gastro raskoš koja osvaja svijet
Sa čokaljem loze i kašikom meda počinje dan u hercegovačkom kršu, nastavlja se pršutom, sirom i kajmakom iz mješine, a onda stižu raštan i kaštradina. Dan se završava kojom čašom domaćeg vina.
Pet evropskih sireva koje bi svaki ljubitelj hrane trebalo da proba bar jednom
Neke zemlje upoznajemo kroz njihove gradove, druge kroz vina ili deserte. Ali postoji jedan proizvod koji često govori više o tradiciji, klimi i načinu života nego cijela turistička brošura - sir. Iza svakog od njih kriju se vijekovi zanata, pažljivo čuvane recepture i ukusi koje je gotovo nemoguće vjerno kopirati izvan mjesta gdje su nastali.
Banka vina kod Čitluka: Mjesto gdje najbolje kapljice ostaju pod ključem
Priča o ljubavi prema vinu i neraskidivim prijateljstvima jedno od svojih otjelovljenja pronašla je podrumu vinarije „Andrija“ u selu Paoča kod Čitluka u kojoj za one najbliže i najdraže postoji nešto što se zove „banka vina“.
Deserti koji su oduševili i čuvenog Stevu Karapandžu
Inovativnost njegovih deserta ostavlja bez daha, stoga ne čudi što je mnogima prva asocijacija na moderno poslastičarstvo na ovim prostorima. Učio je od najboljih i najbolje uspio oduševiti. Njegove kreativne slastice došle su i do nepca čuvenog regionalnog kuvara Steve Karapandže, kojem je bio partner u kuhinji. Mladi Banjalučanin Stefan Ilić svojim desertima otvara vrata potpuno novog slatkog svijeta, u kojem se spajaju kulinarstvo i umjetnost.
Pivo, street food i koncerti: Deset dana festivala koji slavi najbolje ukuse i dobru muziku
Septembar donosi događaj koji spaja ono što ljubitelji dobrog provoda najviše vole - vrhunsku gastronomiju, kvalitetno pivo, koncerte na otvorenom i atmosferu velikih evropskih food festivala.
Pet stvari koje prave razliku između dobrog i vrhunskog roštilja
Roštilj je jedno od onih jela za koje gotovo svako misli da zna da priprema. I zaista, nije teško ispeći meso na vatri. Međutim, razlika između prosječnog i vrhunskog roštilja često se krije u detaljima koje mnogi zanemaruju.
Pet stvari koje nikada ne bi trebalo naručivati u restoranu samo zbog fotografije
Postoji zanimljiv paradoks savremenog putovanja i gastronomije. Nikada nismo više fotografisali hranu, a rijetko kada smo manje obraćali pažnju na njen stvarni ukus. Društvene mreže pretvorile su neka jela u zvijezde interneta, ali najfotografisanije nije uvijek i najbolje. Zato donosimo pet stvari koje ne bi trebalo naručivati samo zato što dobro izgledaju na fotografiji.
Pet pića koja ljeti naručuju pravi hedonisti
Postoje pića koja naručujemo iz navike i ona koja naručujemo zbog osjećaja koji nose sa sobom. Tokom ljeta razlika postaje još očiglednija. Jedna čaša može da nas na trenutak preseli na italijansku rivu, u mediteransku luku ili u hlad gradske bašte u kojoj se dan završava mnogo ljepše nego što je počeo.
Knedle - Poslastica koja je oduševila Amerikance u gradu na Vrbasu
Klasična knedla sa šljivom je svima dobro znana i mnogima je to omiljena poslastica, ali u posljednje vrijeme uživamo u mnoštvu drugih ukusa loptastog kolača. Knedle sa kajsijom, makom, pistacijom, čokoladom, sirom, voćnim punjenjem… Čak 14 vrsta i ukusa svojim gostima nude u banjalučkim lokalima „Gotiva knedle“, a među najpopularnijim su one sa nutelom
Ivan Pažanin za HEDONIST: Hrana je postala seksi!
Slavni dalmatinski kuvar i zvijezda šou-programa “Tri, dva, jedan – kuhaj!” Ivan Pažanin važi za istinskog hedonistu, što je i dokazao ovih dana, spajajući svoje najdraže strasti: ukusnu hranu, dobro vino i odmor na roditeljskoj vikendici nedaleko od rodnog Splita.
Njegovo veličanstvo KOTLIĆ
Čini se da recept ne može biti jednostavniji: na cijeli kotlić za osam do deset osoba četiri kilograma ribe, šest i po litara vode, kašika soli, tri deci dumsta, četiri glavice luka. Kada kotlić počne da vri, valja sunuti tri kašike slatke i po volji ljute paprike. Pola sata vrenja. Ako ustreba, dodati još malo soli ili ljute paprike i gozba može da počne.
Dunavske čarde: Prženi terpani, domaći rezanci i špricer „osam–dva”
Topla junska noć na terasi daljskog „Starog mlina”. Tamburaši namještaju alat, a dvadesetak metara dalje valja se moćni Dunav. Pod nadstrešnicom „letne kujʼne” vri pet ljutih kotlića. Obilazim glavnog kuvara i uz rakiju kradem kulinarske savjete: toliko luka na toliko ribe u toliko vode, ovoliko paprike i ovoliko soli tada i tada, nikako prije. I sve bi bilo kako treba, sve bi, dakle, bilo savršeno - fiš je taman ljut, a tambure taman nježne - da nije komaraca koji ulijeću i u vrele tanjire.
