Kako je oživjelo trapističko pivo?

"Ta prva mala pivara je nastradala i uništena je od strane i samih trapista kada su pravili veliku pivaru. Pivo trapisti nisu pili, čak i ako su ga pravili, s obzirom na to da im je alkohol bio zabranjen za korišćenje. Međutim, jedno pivo u toku dana mogao je popiti onaj koji radi. Tako da su oni koji su radili u polju mogli i da ga probaju", priča za naš magazin Draženko Budimir, direktor Poljoprivredne zadruge „Livač“ koja je ponovo pokrenula proizvodnju trapističkog piva.

Proizvodnja četiri vrste ovog piva krenula je u septembru 2020. godine. Klasično svijetlo pivo je sa belgijskim notama, po uzoru na izvorna trapistička piva.

"Mi pravimo domaće pivo, po istom principu kako je radila i trapistička pivara. Koristimo samo vodu, našu vlastitu, hmelj, slad i kvasac i od te četiri komponente pravimo pivo. Kontaktirali smo redovnike i pitali za recepture i oni su nam dali savjet, a to je da se prilagodimo domaćem tržištu", priča Budimir.

Pored klasičnog, tu su i pšenično mutno pivo, ali crno sa ukusom čokolade. Do sada je predstavljeno na dva pivska festivala, u Gradišci i Laktašima, a poznavaoci piva ocijenili su ga kao visokokvalitetno.

U muzeju koji se nalazi u jednoj od prostorija Poljoprivredne zadruge je prikazan život trapista, katoličkih monaha najstrožijeg reda, ali i njihov rad i doprinos razvoju banjolučke privrede.

Tu su mala hidrocentrala, replika kovačnice, mini štamparija, prikazan je način izrade čuvenog sira „trapista“ i mala pivara.

Banjalučki sir „trapist“ je žućkaste boje, prerez mu je gladak i sjajan, a ukus slatkast i umjereno slan. Polutvrdi sir sa glatkom i suvom korom je u obliku niskog koluta. A recept po kojem se pravi je strogo čuvana tajna.

Prvi „trapist“ napravljen je 1882. godine. Naziv i porijeklo sira „Port-du-Salut“ potiče iz francuskog samostana, a kasnije se proizvodnja proširila po ostalim trapističkim samostanima širom Evrope. U početku je sir pravljen isključivo za potrebe samostana, a kasnije i za tržište Austrije, Ugarske i drugih evropskih zemalja. Jeli su ga i na kraljevskom dvoru u Beogradu.

Proizvodnja originalnog „trapist“ sira krajem 20. vijeka potpuno je zamrla, ali su je 2008. godine banjalučki trapisti ponovo pokrenuli po tajnoj originalnoj recepturi koju trenutno zna samo jedan čovjek.

Od prvog trapističkog piva iz 1873. godine sačuvana je samo fotografija sa etiketom. Zanimljivo je da se dizajn etikete, malo modernizovan, koju su koristili trapisti, koristi i danas.

"Etiketa je malo modernizovana. Jedna akademska slikarka iz Novske se prihvatila da je precrta sa fotografije i dala je pripremu Zemljoradničkoj zadruzi „Livač“. Dodali smo samo godinu kada je napravljeno prvo pivo, te sadržaj proizvoda i procenat alkohola", rekao je Budimir za HEDONIST magazin.

• Piše: Miloš Despenić / HEDONIST
• Fotografije: Vladimir Tadić
• Tekst objavljen u magazinu HEDONIST 04, 2021. godine