![[object Object]](https://api.hedonistmagazine.net/storage/images/2026/07/cb6a1056-7d2e-42e2-8ccc-5a3e41f76e96.webp)
Kada obiđete više od stotinu zemalja svijeta, steknete pravo da upoređujete. Upravo zato riječi najpoznatijeg banjalučkog putopisca Roberta Dacešina imaju posebnu težinu kada kaže da Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne i kulturne dragulje koji bez problema mogu stati rame uz rame s najpoznatijim svjetskim destinacijama.
Iako je putovao od Južne Amerike do Azije, od evropskih metropola do najudaljenijih ostrva, Dacešin ističe da se uvijek vraća Banjoj Luci, uvjeren da upravo ovdje postoji ogroman, još uvijek nedovoljno iskorišten turistički potencijal.
Ma gdje krenuo i ma gdje išao, uvijek se vraćam Banjoj Luci“, poručuje Dacešin.
Njegova ljubav prema rodnom gradu nije ostala samo na riječima. Prije gotovo deceniju osmislio je interaktivnu razglednicu koja predstavlja mnogo više od običnog suvenira. Osim što svojim dizajnom može krasiti policu ili radni sto, ona posjetioce vodi kroz Banju Luku na potpuno drugačiji način.
„Interaktivna razglednica predstavlja suvenir sa specifičnim starinskim dizajnom, ali istovremeno i turu kroz grad koja se ne svodi na prosto prepričavanje činjenica, već na otkrivanje grada, njegovih tajni i ljepota“, objašnjava Dacešin.
Posjetioci tako, osim poznatih znamenitosti poput tvrđave Kastel, Ferhat-pašine džamije i Hrama Hrista Spasitelja, otkrivaju i priče o Safikadinom grobu, Krivom satu i drugim manje poznatim detaljima koji Banju Luku čine posebnom.
Njegova želja da doprinese razvoju turizma nije se zaustavila na tome. Pripremao je i projekte koji bi mogli dodatno obogatiti turističku ponudu grada, među kojima su ideje o izgradnji „Zmijanjskog parka“, kao i očuvanju i obnovi posljednjih sačuvanih dijelova stare banjalučke kaldrme.
Ipak, Dacešin smatra da potencijal nije ograničen samo na Banju Luku. Naprotiv, uvjeren je da cijela Bosna i Hercegovina obiluje mjestima koja bi, uz kvalitetnu promociju, mogla privlačiti posjetioce iz cijelog svijeta.
„BiH je puna nevjerovatnih mjesta koja predstavljaju turističke dragulje kojih se ne bi postidjela ni Kolumbija, ni Rusija, ni Malezija“, kaže on.
Među destinacijama koje posebno izdvaja nalaze se Štrbački buk, Nacionalni park Sutjeska, vodopadi Kravice, divlji konji kod Livna, Prokoško jezero, pećina Vjetrenica, kao i gradovi Banja Luka i Trebinje.
Kada govori o mjestima koja su na njega ostavila najjači utisak, Dacešin posebno izdvaja Janjske otoke, nedaleko od Šipova.
Rijeka Janj, koja protiče ovim krajem, jedna je od najhladnijih u Bosni i Hercegovini. Njena temperatura, bez obzira na godišnje doba, kreće se oko sedam stepeni Celzijusa, stvarajući jedinstvene prirodne uslove zbog kojih je ovo područje sačuvalo izuzetno bogat biljni i životinjski svijet.
Šume koje okružuju Janjske otoke stanište su zeca, lisice, vuka, srne, divlje svinje, medvjeda, pa čak i risa, dok je rijeka Janj, zajedno s Plivom, Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom, poznata po bogatom ribljem fondu i autohtonoj pastrmki.
Upravo ovakva mjesta, smatra Dacešin, predstavljaju najveću vrijednost Bosne i Hercegovine - autentičnu prirodu koja još nije izgubila svoju izvornost.
Njegova poruka je jednostavna: ne moramo putovati hiljadama kilometara da bismo doživjeli prizore koji oduzimaju dah. Mnogi od njih nalaze se upravo ovdje, na svega nekoliko sati vožnje, čekajući da ih otkrijemo.

Robert Dacešin, putopisac iz Banjaluke koji je obišao više od pola svijeta, jedva se 2020. godine sa Kube vratio u grad na Vrbasu. Taman što je pustio tabane po kubanskim plažama, svijetom je krenuo da se širi „koronavirus“. Njegov povratak u Banjaluku odjednom je postao gotovo nemoguć.

Ako si preživio Brazil, preživjećeš i Čile. Tako su mi rekli. A u Santjagu su mi ukrali torbicu sa telefonom u roku „od odmah“. Prijavio sam sve policiji, ali ona nije mogla ništa da uradi, jer u Santjagu, kažu, dnevno nestane oko 300 telefona. Tražio sam da naprave zapisnik, a oni od mene pasoš. Dao sam ga, ali u registru nisu mogli da nađu Bosnu i Hercegovinu. Ima Bocvana, ima Burkina Faso, ali Bosne ne.

Robert Dacešin, putopisac iz Banjaluke koji je obišao više od pola svijeta, kaže za HEDONIST magazin da je oduvijek imao samo jednu želju – da stigne u Brazil i da prenoći u Rio de Žaneiru. Lomatao se po vozovima, spavao u autobusima, ali je konačno stigao tamo gdje je više od dvije decenije želio - na plažu Kopakabanu.