filmska industrija
Film koji je umalo uništio Holivud: Kako je "Kleopatra" postala najskuplji promašaj u istoriji kinematografije
Kada je Elizabet Tejlor 1963. godine sišla niz stepenice u ulozi egipatske kraljice, na sebi je nosila haljinu istkanu od dvadesetčetvorokaratnog zlata - samo jedan od ukupno 65 kostima predviđenih isključivo za nju, dio garderobe koja je na kraju obuhvatila 26.000 odjevnih komada za cijelu produkciju.
Se7en: Remek-djelo koje niko nije planirao da napravi
Kiša u ovom filmu ne pada zato što je neko odlučio da bude atmosferično. Pada u gotovo svakoj sceni koja se odigrava napolju, sat za satom, dan za danom, dok grad koji nikada ne dobija ime trune pred kamerom kao meso ostavljeno na suncu.
Kako se mijenjao filmski ukus kroz decenije (3): Od Diznija do superheroja
U prva dva dijela ovog serijala pratili smo put od gangstera Velike depresije, preko Hičkokovih trilera i pobune šezdesetih, do trenutka kada su Spilberg i Lukas otkrili da film može biti događaj veći od same priče, a Holivud osamdesetih tu ideju pretvorio u industrijski model. U ovom, završnom dijelu, dolazimo do decenije u kojoj je taj model eksplodirao u toliko pravaca da je gotovo nemoguće reći da je ijedan žanr "pobijedio" - sve do trenutka kada je jedan ipak uspio.
"Morate svima omogućiti da zablistaju": Direktor fotografije Larsa fon Trira otkrio filmadžijama tajne zanata
Biti direktor fotografije, kaže Manuel Alberto Claro, nije pitanje ličnog talenta koliko pitanje ravnoteže. "Možete biti sjajni, ali ako ne omogućite svojim saradnicima da briljiraju, projekat će biti loš", rekao je čileansko-danski umjetnik pred punom salom u Herceg Novom, drugog dana Montenegro Film Rendezvousa. "Ovdje se prije svega radi o usklađivanju različitih energija."
Kako se mijenjao filmski ukus kroz decenije (2): Od pobune do blokbastera
U prvom dijelu ovog serijala pratili smo kako je Holivud, od gangstera Velike depresije preko noira poslijeratnih godina, do Hičkokove psihološke igre sa publikom pedesetih, gradio sistem zabave kakav danas prepoznajemo. Ali taj sistem, ma koliko izgledao stabilan, nosio je u sebi klicu sopstvene promjene. Šezdesete su tu promjenu pokrenule - a sedamdesete i osamdesete pretvorile su je u nešto što će oblikovati sljedećih pola vijeka popularnog filma.
Kako se mijenjao filmski ukus kroz decenije (1): Od gangstera do Hičkoka
Filmovi se mijenjaju zajedno sa publikom. Kada se pogleda istorija popularnog filma od tridesetih godina prošlog vijeka do danas, postaje jasno da se žanrovi ne smjenjuju slučajno. U vremenima krize publika traži bijeg, u nesigurnim periodima mračne priče, u tehnološkim revolucijama spektakl, a kada se promijeni način na koji ljudi gledaju filmove, mijenja se i ono što filmska industrija proizvodi.
Oskarovka Nina Hartstone i direktor fotografije Manuel Alberto Claro stižu u Herceg Novi
Treće izdanje industrijskog programa Montenegro Film Rendezvous, koji organizuje Filmski centar Crne Gore, okupiće od 22. do 28. avgusta u Herceg Novom istaknute filmske autore, producente i predstavnike važnih evropskih filmskih institucija, fondova i profesionalnih mreža.
Herceg Novi ovog ljeta postaje centar evropske filmske industrije
Ono što je prije tri izdanja počelo kao trodnevni industrijski susret, preraslo je u sedmodnevni program - promjena koja govori o rastućem međunarodnom interesovanju za crnogorsku kinematografiju.
Kako je Biljana Čekić sa 13 godina postala popularna sa obje strane Atlantika
Sa trinaest godina postala je popularna preko noći na obje strane Atlantika. Sa dubokim izrazima osjećanja na licu i čeličnom odlučnošću da spasi mlađeg brata, provela nas je kroz strahote zloglasnog logora. Zbog prašine koju je u političkim i umjetničkim krugovima podigao film „Dara iz Jasenovca“ i prije nego što su građani imali priliku da ga pogledaju, lice Biljane Čekić gledalo nas je sa TV ekrana, brojnih portala, društvenih mreža i novinskih naslovnica od Evrope do Amerike.
Kako se dobija Oskar?
Mnogi kada biraju koji film da pogledaju, koju temu da izaberu ili glumce prate, odlučuju se za ostvarenja nagrađena Oskarom, vodeći se mišlju da oni moraju biti umjetnički najuspjelili i najkvalitetniji. Međutim, da li je uvijek tako? Kako se jedan film nađe na spisku kandidata za Oskara? Koje kvalitete mora da posjeduje i koje uslove mora da ispunjava?
