SELO Naš korijen i naš karakter

Često čujemo tezu da su zemlje koje su nastale raspadom bivše države „seljačke zamlje“, odnosno prostori gdje su ljudi vijekovima živjeli u prirodi i sa prirodom, od vlastitog rada, stočarstva i poljoprivrede, što je stvaralo njihov karakter i mentalitet.

Naši ljudi su vijekovima u dubokoj i neraskidivoj vezi sa zemljom i ruralnim područjima sa kojih, uz materijalna bogatstva, dobijaju i mir, preciznije stvari koje se ne mogu platiti novcem.

Možda je ova veza na izgled zaboravljena i potisnuta nekim modernim i isplativijim „biznisima“, od kojih se može ljepše živjeti, ali samo na izgled, jer nije mali broj onih koji su se ostvarili u poslovnom svijetu i obezbijedili pristojan život čak i za svoju unučad, a sada se vraćaju selu i suštinskom zadovoljstvu.

- Mnogi jure za životom u velikim gradovima, bogatstvom, dobrim kolima, aktuelnim modnim detaljima i kad ostvare to materijalno, ne znaju šta će s tim. Tek u kasnijim godinama shvatimo koliko mira i spokoja pronalazimo u prirodi, u hrani koju sami proizvodimo, u pogledu na vodu koja teče. U Švajcarskoj samo bogataši mogu da imaju stan u gradu i kuću na selu, a kod nas to skoro svaki čovjek ima, no mi to ne cijenimo – kaže za „Hedonist“ omiljeno TV lice regiona, autor emisije „Sasvim prirodno“ i voditelj kviza „Potera“ Jovan Memedović, koji je život u elitnom beogradskom naselju Dedinje zamijenio brvnarom u Bajinoj Bašti sa pogledom na rijeku Drinu.

I istina je da najkvalitetnija vina i rakije, domaća hrana i najzdraviji organski proizvodi te, što je najbitnije, teško objašnjiv duševni mir nastaju upravo na selima koja su, prema mišljenju stručnjaka, pred izumiranjem, jer od njih ostaje samo jeziva tišina i čarobna prirodna ljepota.

- Za ostanak ljudi u ruralnim sredinama potrebno je poboljšati kvalitet života na selu kroz projekte i savremenu infrastrukturu koju imaju urbana područja, kao što su internet, domovi zdravlja, moderne škole i putevi, te kvalitetne električne i vodovodne mreže. Takođe, u svijetu je u ekspanziji i ruralni turizam koji svakako može uticati na proces napuštanja seoskih imanja – objasnili su demografi koji se bave ovim problemom.

Da naša sela umiru potvrdio je i popis iz 2013. godine koji je samo u BiH nabrojao više od 300 potpuno praznih sela. Statističari navode da je u posljednjih nekoliko godina oko 100.000 ljudi iz cijele BiH naselilo dvadesetak većih gradova.

Kao pozitivan primjer oživljavanje gotovo napuštenog ruralnog prostora posljednjih godina izdvojio se onaj iz sela Pecka, kod Mrkonjić Grada, gdje je osnovan Visitor centar ili Centar za posjetioce „Pecka“ koji je nastao kao ideja nekoliko entuzijasta sa misijom da ljude približe selu i prirodi.

- Centrom upravlja udruženje „Zelene staze – Greenways“ koje okuplja domaće stručnjake i aktiviste. U proteklih 15 godina aktivno se bavimo razvojem ruralnog i eko-turizma i pružamo održiva rješenja za razvoj regiona – rekao je Boro Marić iz Visitor centra „Pecka“ u čijoj blizini izvire rijeka Sana, a u neposrednoj blizini izvora nalazi se i hidrološki fenomen „estavela“ pod nazivom pećina Mračaj.

I na kraju priče o selu i seljaku treba naglasiti i njegov humor, jer humor je kod seljaka posebna kategorija kojom on na neki način prkosi modernom svijetu. Zdrav je i pristupačan, nije vulgaran i prost, već jednostavan, nije vezan za tijelo, već je „duhovit“, prožet oštrom i žuljevitom mukom koja je sastavni dio našeg čovjeka. Uživati se može svuda, ali je činjenica da je najviše elemenata za istinski hedonizam još ostalo upravo na selu. Sačuvajmo naša sela, tako ćemo sačuvati korijene, karakter i ono što smo zapravo mi.

Razlike seoskog i ruralnog turizma

Često se termini „seoski“ i „ruralan“ poistovjećuju, ali da li definicija seoskog turizma obuhvata isto što i ruralni turizam?

Kada je riječ o ruralnom, on podrazumijeva bilo koju turističku aktivnost u ruralnoj sredini, pa se u skladu s tim odnosi i na planinski, adrenalinski, ekološki, zdravstveni i razne druge specifične vidove turizma. S druge strane, seoski turizam podrazumijeva brojne djelatnosti koje povezuju selo, poljoprivredu i turizam, njegova najvažnija, te ujedno i najpopularnija aktivnost je agro-turizam. Tačnije, trend da poljoprivredna gazdinstva u svojoj ponudi imaju ugostiteljsko-turističke usluge.