![[object Object]](https://api.hedonistmagazine.net/storage/images/2026/02/da372547-6b32-42b4-8a1d-bb9d5ccad073.webp)
„Mislim da je sada vrijeme da svako od nas temeljno istraži svoje dvorište, pogleda malo divne fasade svoga grada, obiđe sve parkove, uživa u obližnjim šumama. Ljepota je svuda oko nas, gdje god se okrenemo. Svoje roditelje sam odvela u botanički vrt u Zagrebu, nisu nikad bili tamo. Nevjerovatno, nije im palo na pamet“, kaže u razgovoru za Hedonist magazin pjevačica i voditeljka Ida Prester, komentarišući turističke prednosti Balkana.
Imajući u vidu da je poznata Zagrepčanka nekoliko godina živjela i radila u Beogradu, pitali smo je kako doživljava pomenuta dva grada.
„Zagreb je grad za dan, a Beograd za noć. Tako bih ja to podijelila. Zagreb je miran, fin, čist, ali za noćni provod dosta siromašan. Nemamo mi to ludilo u sebi. Beograd ga ima, nevjerovatno je 'talentovan' za zabavu. Ljudi u Beogradu obožavaju izlaske i hedonizam svih vrsta. Noći su kao u filmu, lude i nepredvidive. Međutim, Beograd danju prilično je naporan, neurotičan, bučan, dosta zagađen. Po mom mišljenju, Zagreb je idealan za rad i odgoj djece, a Beograd za zabavu i koncerte. To je moj hedonistički omjer (smijeh).
S obzirom na to da si strastvena putnica, šta vidiš kao zajednički nedostatak, a šta kao prednost turističke ponude Balkana?
Imamo fantastičnu klimu i lude prirodne ljepote, ali nam često nedostaje stila, ukusa. Ne trudimo se dovoljno. Volim da putujem i vidim šta se sve nudi. Ima divnih smještaja i ponuda, ali veliki broj je stvarno ispod svake razine, oči te zabole. Moraš ipak malo oplemeniti taj prostor u skladu sa prirodom koja je senzacionalna, a ne uništiti doživljaj potpuno pogrešnom estetikom.

Naša velika prednost je, a tu posebno mislim na istočnije predjele, ta ogromna glad za zabavom i talenat za pružanje iste. Toga stvarno nema na puno mjesta. To bi trebalo maksimalno iskoristiti. Na primjer, legalizacijom... pa, prilično puno segmenata, po mom mišljenju. Beograd bi tom politikom pobijedio Amsterdam u tri dana. Samo da se prestanemo praviti fini.
Mnogi roditelji svjesno odluče da „batale” duga, internacionalna putovanja kada dobiju djecu i malo „spuste loptu”. Kod tebe je, zapravo, bio suprotan slučaj.
Putovala sam i prije i poslije porođaja. Ne mislim da su djeca neki element ograničenja ili odustajanja od svojih interesa. Dapače, mislim da su putovanja veoma korisna za njih. Razvijaju se u zdrave, fleksibilne i znatiželjne ljude. Svako putovanje je gubitak komfora. Žrtvuješ ga za neko novo otkriće. To je vrijednost kojoj ih učim, a ne da budu neke „mimoze“ i samo igraju igrice u kući, nepokretni. U svijet, uči o sebi i drugima! To je život, zajaši ga!
Kako ste došli na ideju da iznajmite kamper i kakve utiske nosiš sa tog putovanja? Ne djeluje kao konvencionalan koncept porodičnog odmora.
Volimo da otkrivamo nove stvari. Kamper još nikad nismo probali, pa zašto ne? Klinci i dan-danas pitaju kad ćemo opet. Njima je bila genijalna kuća na točkovima i spavanje odmah pored jezera, gore iznad vozača. Nama je bilo stvarno dosta naporno. Mislim da su bili premali za to. Morali smo da trčimo za njima non-stop, a neiskusni smo, novopečeni kamperi. Bilo je baš puno posla i oko vozila i oko djece. Napravićemo pauzu dok malo ne porastu.

Na šta te sve asocira pojam „hedonizam”? Smatraš li ga više materijalnom ili duhovnom kategorijom?
I jedno i drugo. Duhovni mir je svima najvažniji, a odsustvo stresa najveća je vrijednost XXI vijeka. Ali, rijetko ko je baš takav jogin da to može postići asketski, bez imalo para. Uživanje u super društvu, finim plažama, zdravoj hrani, lijepim zalascima, super festivalima, a bez dead line-a i živciranja šta će biti sutra - to je za mene najveći luksuz i san. Ne trebaju mi jahte i statusni simboli, samo da imam dovoljno za svoje trenutke.
Koji je tvoj savršen recept za „ubijanje” vremena?
Ma kakvo ubijanje, ja bih voljela da ga rađam (smijeh). Ni pet života mi nije dovoljno za sve što želim probati i postati.
Naša sagovornica kaže kako je tokom korone i „zaključavanja“ naučila kako je „teški ovisnik o ljudima i dodirima“.
„Sve što radim u životu uključuje pipanje i zajedničko znojenje, a nisam porno zvijezda! (smijeh) Život bez koncerata, druženja, ljubljenja i grljenja... To mi je strašno teško palo. Tip sam koji je jako blizak sa ljudima, ta fizička udaljenost mi je strašna. Nekim mojim prijateljima nije se desila nikakva promjena tokom epidemije, niti mogu razumjeti ovo moje stanje. Zavidim im. Meni se svijet tada bio srušio, poslovno, ali i emotivno“.
U svijetu brzine, Prester podsjeća da je hedonizam zapravo - bliskost.

Bijeg od vrelog hercegovačkog sunca našli smo u hladu platana. Već uz prvi gutaljaj domaće žilavke kranuo je razgovor sa pjevačem kojeg "bije" glas da pjeva sa dušom. Na samom početku razgovora se vidjelo da proslavljeni kantautor i pjevač Sergej Ćetković prije svega želi promovisati porodične vrijednosti.

Iako je nakon završenog Ekonomskog fakulteta i zaposlenja u Ministarstvu finansija 2009. godine imao siguran profesionalni put, brzo je shvatio da mu je gluma životna ljubav i poziv, pa je upisao i uspješno završio Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Ko god je iole upoznat sa modnom industrijom na našim prostorima, zasigurno zna za ime ASHOK MURTY. On je školovani arhitekta, koji se igrom slučaja upustio u modnu industriju i postao itekako priznat u svojoj oblasti djelovanja.

Ovogodišnja objava oskarovskih nominacija donijela je kombinaciju rekorda, očekivane dominacije favorita i niza iznenađenja koja su listu nominovanih pretvorila u mali filmski triler. Posebno su odjeknuli neočekivani izostanci u glumačkim kategorijama, ali i poneke odluke koje su djelovale više strateški nego umjetnički.