![[object Object]](https://api.hedonistmagazine.net/storage/images/2026/09/29c323f1-c1e3-4eec-9fe7-a989114b8263.webp)
Malo je ljudi koji poznaju krajolike Republike Srpske iz onoliko različitih uglova koliko ih poznaje Vanja Mišić. Pjevačica i novinarka, banjalučkog porijekla, godinama je putem posla i muzike prolazila kroz predjele koje većina turista nikada ne stavi na svoju mapu - od festivalskih terena duboko u nacionalnim parkovima do sela u kojima je jedina javna zgrada nekada bila škola, a danas je centar za posjetioce.
"Ono što je sigurno jeste to da upoznajemo naše krajeve, upoznajemo sebe", rekla je jednom prilikom, opisujući putovanja kroz zavičaj kao proces koji je i lični, ne samo turistički. Iz tog iskustva proistekao je i njen lični spisak omiljenih destinacija - mjesta koja rado preporučuje svakome ko je spreman da skrene sa uobičajenih turističkih ruta.
Da i sama ima iskustva u predstavljanju pomalo zapostavljenih destinacija, Vanja je pokazala kroz saradnju sa regionalno popularnim OK festom, koji je smješten u nestvarnom prirodnom ambijentu Nacionalnog parka Sutjeska. Dodaje da je imala priliku da se baš na tom mjestu upozna i razgovara sa ljudima iz cijelog svijeta.

"Uvijek spominjem djevojku koja je došla čak iz Libana na naš festival, a koja mi je sada već drugarica. Pored muzičkog programa, u kojem sigurno možete pronaći nešto za sebe, jer 'letamo' kroz žanrove osluškujući publiku, imate priliku vidjeti magične predjele koje taj kraj, koji nam pruža i adrenalinski doživljaj", navodi ona.
OK Fest se na Tjentištu održava od 2014. godine, čime se potvrđuje kao jedan od najdugovječnijih regionalnih muzičkih festivala smještenih u prirodi. Program se odvija na tri bine usred Nacionalnog parka Sutjeska, u neposrednoj blizini kanjona Tare - najdubljeg kanjona u Evropi - i Perućice, jedne od posljednjih praiskonskih šuma na kontinentu. Osim koncerata, posjetioci mogu iskoristiti dane festivala za planinarenje na obroncima Maglića i Zelengore ili splavarenje, čime festival funkcioniše i kao svojevrsna kapija ka jednom od najočuvanijih planinskih predjela regiona.

Među ličnim favoritima, Vanja posebno izdvaja jedno malo selo u okolini Mrkonjić Grada.
"To su, recimo, selo Pecka u blizini Mrkonjić Grada, jer nigdje se ne spava kao na selu, a entuzijazmu i energiji Bore Marića, koji je od napuštene škole napravio pravu malu oazu mira, nećete moći da odolite", kaže ona.
Priča o Pecki počinje sa školom sagrađenom davne 1931. godine, u vrijeme Vrbaske banovine, koja je zatvorena 1985. jer u selu više nije bilo djece. Selo koje je nekada brojalo i do 2.500 stanovnika svelo se na manje od stotinu, dok se većina mještana odselila još šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Boro Marić i udruženje Greenways su prije više od decenije iznajmili napuštenu zgradu škole i pretvorili je u Centar za posjetioce - projekat finansiran dijelom kroz donacije, dijelom kroz onlajn kampanju i doprinose lokalne zajednice.

Danas Pecka, smještena tačno na mjestu gdje izvire rijeka Sana, nudi noćenje u drvenim kućicama, tradicionalnu seosku hranu i program koji uključuje planinarenje, penjanje, vožnju biciklom i čuvenu Školu gljivarstva koju drže Boro Marić i Rade Gašić, dvojica pionira popularizacije gljivarstva u Bosni i Hercegovini. Svakog juna selo dodatno oživi tokom Pecka Outdoor Festivala - jedinog festivala ovog tipa u zemlji - koji okuplja i do hiljadu ljubitelja aktivnog odmora u prirodi.
Trebinje kod Vanje zauzima posebno mjesto sentimentalne vrijednosti.
"Uvijek rado spomenem i Trebinje, jer je to grad u kojem more već miriše", kaže ona.

Taj osjećaj blizine mora nije slučajan - Trebinje je od Jadrana udaljeno svega dvadesetak kilometara i uživa blagu mediteransku klimu koja grad razlikuje od ostatka Republike Srpske. U srcu grada nalazi se Trg platana, oivičen sa šesnaest stogodišnjih platana zasađenih prije više od jednog vijeka, ispod kojih generacije Trebinjaca i danas slave rođenja, vjenčanja i ispraćaje.
Stari grad Kastel, sagrađen na temeljima rimskog i srednjovjekovnog naselja, danas kroz Muzej Hercegovine čuva istoriju kraja, dok Arslanagića most, koji je 1574. godine podigao Mehmed-paša Sokolović, spada među najljepše osmanske mostove u regionu. Grad, koji na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine drži čak osamdeset i osam pozicija, dodatno je poznat i po vinogradima okolnih brda, zbog čega se sve češće naziva gradom sunca, platana i vina.
Posljednja na Vanjinom spisku destinacija koja spaja mir i avanturu jesu Japodski otoci kod Bihaća.
"Na ovu listu stavljam i Japodske otoke kod Bihaća na nestvarnoj Uni", zaključuje ona.
Pet malih riječnih ostrva, povezanih drvenim mostićima, nalazi se u naselju Račić, svega nekoliko minuta od centra Bihaća, i dobili su ime po Japodima, ilirskom narodu koji je ove prostore naseljavao prije više od dvije hiljade godina. Rijeka Una, jedna od ekološki najočuvanijih rijeka u Evropi, ovdje je dom endemskoj vrsti mladice, dok obližnji Nacionalni park Una, koji počinje svega nekoliko kilometara dalje, nudi dodatne atrakcije poput Štrbačkog buka, vodopada visokog oko pedeset i četiri metra na mjestu gdje se Unac uliva u Unu. Otoci danas nude i noćenje u kućicama na drveću i providnim kupolama za posmatranje zvijezda, dok se za posjetioce spremne na adrenalin organizuje rafting kroz brzake koji spadaju među najuzbudljivije u Bosni i Hercegovini.


Prošlo je više od 2.000 godina od kada je, po legendi, umorni rimski ratnik, nakon brojnih bitaka, pred sobom ugledao smaragdnu rijeku, pa oduševljen uzvikunuo: „Una!“. Una, jedna, jedina, naljepša među rijekama, do dana današnjeg nosi ovo jedinstveno ime.

Nacionalni park Sutjeska je najstariji i najveći nacionalni park u Bosni i Hercegovini, stanište posljednje prašume u Evropi, mjesto avanture i prirodni dragulj Republike Srpske. Najviši vrh planine Maglić (2386 m) takođe se nalazi unutar nacionalnog parka i u isto vrijeme je i najviši vrh u zemlji.

Nasljeđe, tradicija, priroda, autentična domaća trpeza, uživanje i domaćinsko gostoprimstvo prvi su sinonimi za selo, odnosno za sredine iz kojih su korijeni većine stanovnika brdovitog Balkana, ali i čarobna mjesta koja su iz dana u dan sve praznija.