Hedonizam na udici: Mušičarenje kao stil života

U to smo se uvjerili i u razgovoru sa Srđanom Boškovićem Cickom, novinarom, entuzijastom i ribolovnim vodičem, vlasnikom jednog od najvećih mušičarskih foruma i sajta musicarenje.net.

Iako prisutno od pamtivijeka i, prema nekim pisanim i slikovnim zapisima, nastalo na prostoru današnje Sjeverne Makedonije, za kolijevku modernog mušičarenja danas se smatra Engleska i njena aristokratija.

Kraljevski sport bez publike

"Krajem 17. vijeka Izaak Walton objavljuje prvu poznatu knjigu o mušičarenju pod nazivom The Compleat Angler, u kojoj nalazimo desetine vještačkih mušica korišćenih za lov pastrmke. Nakon nje nastale su hiljade knjiga sa istom tematikom - njegovo veličanstvo mušičarenje", priča za Hedonist magazin Srđan Bošković.

Sa naših prostora poteklo je više svjetski poznatih kreatora mušica, među kojima se izdvajaju dr Božidar Voljc, Jovan Petrović, Savo Martinović, Andrija Urban i Goran Grubić, ali i mnoštvo drugih, znanih i manje znanih mušičara.

Znanje, tišina i voda

"Možda sa umjerenom dozom subjektivnosti, ali ne i pogrešno, mušičarenje se naziva „kraljevskim sportom“. Ono spada u sferu inteligentnih vještina jer zahtijeva kompletan intelektualni potencijal čovjeka i široko poznavanje nauka poput entomologije, ihtiologije, meteorologije i drugih. U nijednoj vještini nema toliko direktne sprege između čovjeka i prirode kao u mušičarenju", objašnjava Bošković zašto je ono istinski hedonizam.

Najprostije rečeno, pravi mušičar danas predstavlja svijest i savjest svoje okoline, jer je upravo on najupućeniji u prirodu.

Između tradicije i savremenog života

"Uglavnom se ovom vještinom love salmonidne vrste po planinskim potocima i rijekama, ali je sve prisutniji i tzv. warmwater fly fishing, odnosno mušičarenje na stajaćim i ravničarskim vodama sa nesalmonidnim vrstama riba. Pribor ima ogromnu ulogu - bez pravog mušičarskog štapa ne može se postići ni osnovni element, a kamoli krajnji cilj svakog ribolova: uloviti ribu", kaže Bošković.

Fotografija je samo nastavak potrebe da se sačuva priča o prirodi, ribolovcu i ribi - vizuelni zapis trenutka u kojem se susreću čovjek, voda i tišina.

Rajske destinacije za fly fishing

Prokletije, vijenac naizgled surovih, ali plemenitih planina, karakterišu brojni vrhovi alpskih visina sa kojih se rađaju lednička jezera, bistre rijeke, vrela i potoci.

"U podnožju Prokletija nastaje rijeka Ljuča, koja teče kroz plavsko-gusinjsku kotlinu do Plavskog jezera i ima karakteristike chalkstream rijeke, sa meandrima, plitkim i dubokim dijelovima. Ljuča je i ljeti izuzetno hladna, sa maksimalnom temperaturom do 8°C. Dubina se kreće od 0,5 do 3 metra, sa prosjekom oko jednog metra. Obale su na pojedinim mjestima strme, pješčane ili obrasle granjem. Od ribljeg fonda najzastupljeniji su lipljen, potočna pastrmka i mladica", objašnjava Bošković.

Mušičarenje ne traži publiku, aplauze ni brzinu — traži znanje, strpljenje i poštovanje prema vodi.

Poseban kuriozitet je to što je Ljuča najužnija evropska rijeka u kojoj obitava lipljen. Južnije, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj, ove ribe nema. Nezvanično se navodi da je prije dvadesetak godina ovdje ulovljen lipljen težak gotovo tri kilograma. Ribolov na Ljuči smatra se zahtjevnim, jer je rijeka bistra i mirna, pa zahtijeva veliko znanje i vještinu.

Rijeke koje se pamte

"Ledenu kraljicu Ljuču treba lično doživjeti. Ne postoji dovoljno riječi da opišu osjećaj ispunjenosti ribolovca - ne samo zbog ribolova, već kompletnog ambijenta i „feelinga“ tijela i duše. Iz Plavskog jezera rađa se Lim, rijeka uspomena, koja u prvim kilometrima pruža pravu mušičarsku atrakciju. Plav je mjesto sa fantastičnom ponudom, okružen salmonidnim vodama i najvećim ledničkim jezerom u Crnoj Gori. Ovdje je 2019. godine održano Evropsko prvenstvo u fly fishingu", podsjeća Bošković.

Ribolovni turizam kao propuštena šansa

Zbog prirodnih ljepota i bogatog vodopotencijala, Crna Gora predstavlja izuzetan ribolovni resurs.

I pored problema poput krivolova i organizacionih slabosti, Crna Gora ima odličnu osnovu za razvoj fly fishinga, spinninga i morskog game fishinga. Međutim, da bi se privukli strani gosti, neophodni su kvalitetna ponuda i savremen marketing - ističe Bošković.

Sportski ribolov podrazumijeva humano postupanje prema ribi, princip „uhvati i pusti“, brigu o prirodi, edukaciju i organizaciju takmičenja. U razvijenim zemljama ribolov je prerastao u ozbiljnu turističku granu.

U svijetu buke i ekrana, mušičar bira tišinu kao luksuz i rijeku kao jedinu pravu mjeru vremena.

Ribolovni turisti ne kupuju samo dozvole - oni iznajmljuju vodiče, borave u smještajima, jedu u restoranima, kupuju opremu i suvenire. Zarađuju svi: vodiči, ugostitelji, proizvođači mušica, taksisti i lokalna zajednica.

Nažalost, gosti često primjećuju slabu zaštitu prirode, smeće na obalama i nedostatak prateće ponude. Ribolov se kod nas još uvijek često posmatra kao „gubljenje vremena“, iako je danas elitni sport i hobi ozbiljnih turista.

Filozofija odgovornosti

Mušičarenje, svojom filozofijom i odnosom prema vodi, predstavlja jedan od najčistijih oblika očuvanja rijeka. Režim Catch & Release pretvara dijelove voda u prirodna mrijestilišta, bogata rijeka čini gosta zadovoljnim, a zadovoljan gost je najbolja reklama.

Ribolovni turizam u svijetu bilježi sve veći profit i Crna Gora bi tom segmentu morala posvetiti znatno više pažnje. Uložena sredstva brzo bi se višestruko vratila - u korist ribolovnih klubova, lokalnih zajednica i države.

Mušičarenje danas spaja tradiciju, romantiku i savremeni način života. Da li nas tehnologija udaljava od tajnovitosti ribolova zavisi od svakog pojedinca. Ovaj tekst je pokušaj da se makar djelimično približi svijet mušičarenja u Crnoj Gori, posebno Plav, i olakša prvi korak onima koji osjećaju da ih rijeka već zove.

• Piše: Anđelka Marković/HEDONIST